Udruzene zene, banjaluka, bih

"OSNAŽIVANJE ULOGE ŽENA 101 RAZLOG ZAŠTO GLASATI ZA ŽENU"
PROMOCIJA 101 ODGOVORA I PROGLAŠENJE POBJEDNIKA RADIJSKOG TAKMIČENJA!
KO JE POBJEDNIK?

KONZORCIJ OD 13 PARTNERSKIH ORGANIZACIJA VAS POZIVA DA DOĐETE U PONEDJELJAK 21.06.2010. GODINE NA SVEČANOST PROGLAŠENJE POBJEDNIKA ZA NAJIZJAVU I URUČENJE SIMBOLIČNE NAGRADE U MEDIACENTARU (KOLODVORSKA 3)!

101 SLAVNA OSOBA DALA JE SVOJ ODGOVOR NA PITANJE ZAŠTO GLASATI ZA ŽENU NA PREDSTOJEĆIM IZBORIMA U 2010. GODINI.

U periodu od 27.05.2010. do 07.06.2010. u sklopu projekta „Osnaživanje uloge žena 101 razlog zašto glasati za ženu” je realizovano radijsko takmičenje na talasima RSG-a, na kojem su građani i građanke mogli glasati za najinteresnatniju izjavu. Nakon 11 dana takmičenja dobili smo jednog pobjednika od 101 poznate bh. ličnosti, koju su bosanskohercegovački građani i građanke prepoznali kao najbolju.

Na ovoj ceremoniji prisutnima će se obratiti predstavnik Švicarske ambasade, predstavnici partnerskih organizacija, naravno pobjednik takmičenja, a biće prisutne osobe iz diplomatskog, građanskog i javnog društva BiH. Nakon proglašenja i promocije biće organizovan koncert grupe Govinda Gita i mini koktel.

Ovom prilikom Vas pozivamo da dođete na SVEČANOST PROGLAŠENJA POBJEDNIKA, koja će se održati 21.06.2010. godine sa početkom u 14:00h u MEDIACENTRU (Kolodvorska 3). Na istom će prisustvavati mnogobrojne eminentne osobe sa područja BiH – osobe koje su dale izjavu, osobe iz nevladinog sektora, međunarodnih organizacija, donatori i sve partnerske organizacije.

Cijeli projekat pod nazivom Osnaživanje uloge žena "101 razlog zašto glasati za ženu" koordinira TPO fondacija, Udruženje INFOHOUSE je vlasnik brenda 101 razlog, a za edukaciju su zadužene sljedeće organizacije Fondacijom CURE i još 10 partnera iz cijele Bosne i Hercegovine (Udružene žene Banja Luka, Glas žene Bihać, Lara Bijeljina, UG Grahovo Bosansko Grahovo, Forum žena Bratunac, Asocijacija mladih BD Brčko, Li Women Livno, Žena BiH Mostar, VESTA Tuzla i Medica Zenica)

Glavni donator projekta je Švajcarska vlada ureda za saradnju na području BiH, a projekat su podržali Heinrich Boll Stiftung i Friedrich Ebert Stiftug.

Cilj pokretanja projekta je podići nivo znanja o pitanju ženskih političkih prava, kapaciteta, mogućnosti i odgovornosti među ženama putem edukativnih treninga koji se već raliziraju u 36 bh. gradova i 105 ruralnih područja. Na edukativnim radionicama radi se na unapređenju kapaciteta u donošenju odluka kod žena, kao društveno isključene grupe iz političkog života BiH.

Molimo vas da i vaš medij da podršku ovoj značajnoj inicijativi kroz izvještavanje sa ove svečanosti o programu koji na provokativan i inovativan način po prvi put preispituje, između ostalog, i postojeće predrasude o položaju i ulozi žene u bh. društvu.

Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte nas na: Tomašević Bojana,
Mob:066 805 840 e mail: bojana@infohouse.ba, Tel/fax:033 658 953 INFOHOUSE!

Sarajevo, 18.06.2010.godine Udruženje INFOHOUSE
Dženana Alađuz, direktorica

Izložba radova štićenica sigrune kuće u Gradišci

10.5.2010. godine, Udružene žene Banja Luka, pozvane su od strane Agencije za lokalni razvoj Gradiška da uzmu učešće na manifestaciji Dani Evrope. Udružene žene Banja Luka upriličile su izložbu radova štićenica sigurne kuće iz Banja Luke. Na donatorskoj izložbi koja je trajala tri sata, prikupljena su značajna sredstva za pomoć našim trenutnim i bivšim korisnicama. Najsikrenije se zahvaljujemo građanima i građankama Gradiške na izvrsnom odazivu ovoj akciji, te Agenciji za lokalni razvoj Gradiška na svoj njihovoj podršci i pomoći.

Nedavno je u Sarajevu promovisan i zvanični početak projekta "Osnaživanje uloge žena - 101 razlog zašto glasati za Ženu"

Cilj pokretanja ovog projekta je ne samo povećan broj izabranih žena na predstojećim izborima, nego i promjena svijesti o poziciji i ulozi žene u bh. društvu. Projekat će se implementirati u 36 bosanskohercegovačkih gradova i 105 ruralnih područja, gdje će se građani/građanke educirati i animirati da na predstojećim izborima glasaju za žene (projekat ne zagovara niti jednu stranku), da promisle o snazi svojih glasova koje mogu koristiti u iniciranju promjena, povećanju uticaja i broja glasova žena u političkom
životu u BiH. Također će se u sklopu projekta prikupiti 101 izjava poznatih ličnosti iz Bosne i Hercegovine kao odgovor na samo 1. pitanje koje još od prvih demokratskih izbora čeka odgovor: ZAŠTO GLASATI ZA ŽENU?

"Za bh. ženu se kaže da je dobra majka, domaćica, supruga, zašto ne onda i dobra ministrica, direktorica banke, pa čak i predsjednica države. S obzirom na to da žene cine 52 posto biračkog tijela, možda upravo ovom kampanjom uspijemo postići osnaženje uloge žene i u politici" rekla je Bojana Tomašević, iz UG INFOHOUSE.
Na Press konferenciji povodom zvaničnog početka projekta prisutnim predstavnicima medija se obratio i ambasador Vlade Švajcarske, Njegova Ekselencija gospodin dr. Rolf Lenz, bez čije podrške ovaj projekat ne bi bio moguć, naglasivši važnost realiziranja projekata koji imaju za cilj jačanje angažmana žena u bh. dustvu, kao zemlji koja želi evropsku budućnost. Podrška ovom programu samo je jedan u nizu primjera jačanja demokratije u BiH, koji podržava Švedska vlada.

Prema Ustavu BiH i svim relevantnim zakonima i muškarci i žene u BiH imaju ista prava za učešće u političkom i javnom životu.
Najveći donator ovog projekta je Švicarska vlada, pa projekat su podržali i Fondacija Heinrich Boll i Fondacija Friedrich Ebert kao važan, za razvoj demokratskog društva u
Bosni i Hercegovini.
"Nećemo promovirati nijednu partiju, ni lidera, ni političku opciju", istakla je Zllka Spahic Siljak, iz TPO fondacije, napominjući da su žene u bh. parlamentima zastupljene s 16,4 posto, manje nego što je prosječan svjetski procenat (18). Manje nego i u doba socijalizma. Od 2002. procenat žena u vladajućim tijelima čak i opada.
Prikupljanje i promovisanje izjava / odgovora 101 popularne osobe na pitanje: "Zašto glasati za ženu", edukativne radionice u preko 140 mjesta u BiH na kojima će učestvovati više od 3000 žena, informativne kampanje, samo su neke od brojnih aktivnosti koje će realizirati 13 partnera iz 11 gradova: Udruzenje INFOHOUSE, TPO fondacija i Fondacija CURE sa svojim partnerima/cama (Medica Zenica, Forum Žena Bratunac, Vesta Tuzla, Asocijacija mladih BD Brčko, Lara Bijeljina, Udružene žene Banja Luka, Glas žene Bihać, UG Bosansko Grahovo, Li-Woman Livno i Žena BiH Mostar).
Kampanjom će biti obuhvaćeno više od 20.000 korisnika/ca iz 36 gradova i 105 ruralnih mjesta!

Banja Luka, 23. mart 2010

Prihvaćene žalbe Udruženih žena Banja Luka Vijeću za štampu BiH u vezi sa izvještavanjem štampanih medija u slučaju seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja maloljetne djevojčice iz Bratunca

Udružene žene Banja Luka su 18. marta 2010. godine uložile žalbe Vijeću za štampu BiH na članke objavljene u Nezavisnim novinama, Glasu Srpske, dnevnim novinama SAN i dnevnim novinama PRESS RS u vezi sa slučajem seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja maloljetne djevojčice M.M. iz Bratunca.

Žalbe su uložene radi drastičnog kršenja Kodeksa za štampu BiH u pogledu neposrednog i posrednog otkrivanja identiteta žrtve koja je maloljetna djevojčica, čime su navedeni štampani mediji ugrozili dječija prava, lični i porodični život, sigurnost, dostojanstvo, ugled i čast djevojčice.
Prigovori su se takođe odnosili i na podsticanje na diskriminaciju i netoleranciju u objavljenim člancima povodom slučaja u pomenutim štampanim medijima, kao i aludiranje na etničku grupu i nacionalnost žrtve, koja po mišljenju Udruženih žena Banja Luka nema nikakve neposredne niti posredne veze sa slučajem.

Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH je na redovnoj sjednici održanoj 19. marta 2010. godine u Sarajevu razmotrila žalbe Udruženih žena Banja Luka i konstatovala kršenje Kodeksa za štampu BiH u dijelovima koji se odnose na Član 11 – Zaštita djece i maloljetnika, Član 4a- Ravnopravnost spolova i poštivanje osobenosti i Član 9 – Privatnost Kodeksa za štampu BiH

Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH je takođe apelovala na sve urednike štampanih medija u BiH da u izvještavanju o ovakvim slučajevima imaju pristup fokusiran na zaštitu maloljetne žrtve, da ni posredno niti neposredno ne otkrivaju njen identitet, aludiraju na njene karakterne osobine i ne izlažu je dodatnoj viktimizaciji, uvijek polazeći od interesa djeteta, kako je to naznačeno u Članu 11 Kodeksa za štampu BiH, te navela da je to posebno važno u slučajevima otvorene istrage po određenom krivičnom i kriminalnom djelu u koje su djeca uvučena kao žrtve ili svjedoci.

Od: Udružene žene Banja Luka; Helsinški parlament građana Banja Luka

PREDMET: SAOPŠTENJE ZA JAVNOST POVODOM PROCESA IZMJENA I DOPUNA IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE

Povodom najavljenih izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje će se danas u prvom čitanju naći pred poslanicima i poslanicama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nevladine organizacije Udružene žene Banja Luka i Helsinški parlament građana Banja Luka su uputile zahtjev za usklađivanje Izbornog zakona BiH sa izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti polova BiH, koji je usvojen 4. novembra 2009. godine.
Smatramo da Bosna i Hercegovina ima obavezu prema ženama BiH, kao i prema međunarodnim, regionalnim i nadnacionalnim organizacijama, da osigura harmonizaciju ova dva zakona i time reafirmiše načelo ravnopravnost polova i u godini kada se Međunarodni dan žena obilježava pod sloganom: „Jednaka prava, jednake mogućnosti-napredak za sve ljude.“
Udružene žene Banja Luka i Helsinški parlament građana Banja Luka podsjećaju poslanike i poslanice u Parlamentarnoj skupštini BiH da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti polova (Službeni list BiH 102/09, 29. decembar 2009. godine) članom 6. utvrđeno da su ...državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavni, izvršnu i sudsku vlast [...], obavezna da obezbijede i promovišu ravnopravnu zastupljenost polova u upravljanju, procesu odlućivanja i predstavljanju, te da ravnopravna zastupljenost polova postoji kada je jedan od polova zastupljen sa najmanje 40% u navedenim tijelima... U suprotnom, radi se o diskriminaciji po osnovu pola...
Udružene žene Banja Luka i Helsinški parlament građana Banja Luka predlažu da se u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine izvrše izmjene člana 4.19 i svih članova koji referišu na ovaj član, na način da se obezbijedi učešće manje zastupljenog pola sa 40% primjenom sistema naizmjeničnog kandidiranja oba pola na listama, kao i svih članova koji u sadašnjem tekstu omogućavaju diskriminaciju, posebno člana 4.24 zakona.

Udružene žene Banja Luka Helsinški parlament građana Banja Luka
Nada Golubović, izvršna direktorica Lidija Živanović, izvršna direktorica

Izvještaj o radu Sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja u Banjaluci za 2009. godinu

U periodu od 1 januara do 31 decembra 2009. godine utočište u Sigurnoj kući za žene i djecu žrtve nasilja u Banja Luci su potražile 42 žene i 51 djete sa područja Banja Luke, Laktaša, Gradiške, Ribnika, Kneževa, Srpca, Novog Grada, Prnjavora, Drvara, Glamoča, Šipova i Zvornika. Nijedna lokalna zajednica, osim Banja Luke nije imala izdvojenu budžetsku stavku namjenjenu za zaštitu žrtava porodičnog nasilja.

Za žene koje imaju mjesto prebivališta na teritoriji grada Banja Luke, odluku o smještaju donosi Tim za pomoć i podršku žrtvama porodičnog nasilja. Tim za pružanje pomoći i podrške žrtvama nasilja u porodici funkcioniše od 1.maja 2007. godine i pored predstavnika/ca policije čine ga i predstavnik/ca Centra za socijalni rad Banja Luka i predstavnik/ce Udruženih žena Banja Luka. Na osnovu odluke Mobilnog tima u toku 2009. godine smještene su 23 žene sa djecom.

Pet žena u pratnji djece koje su dolazile van teritorije grada Banja Luka u Sigurnu kuću su se smjestile procjenom Udruženih žena Banja Luka uz naknadno obavještavanje centra za socijalni rad sa područja boravišta žrtve. Broj prijavljenih osoba sa drugih opština u toku 2009. godine je bio veći u odnosu na prethodnu godinu, te su se u obzir uzimali samo hitni slučajevi u kojima je postojala realna opasnost da će se nasilje ponoviti u narednom periodu ili ukoliko žene nisu imale potencijalno sklonište. Petnaest korisnica su u Sigurnu kuću smještene odlukom nadležnog centra za socijalni rad koji je smatrao da mogućnost daljeg ostanka žena u nasilnoj vezi nije moguć, te je nakon konsultacije sa stručnim osobljem Sigurne kuće donesena odluka o smještaju.

Proglas Grada Banja Luka za 16 Dana aktivizma protiv rodnog nasilja u 2009. godini

Na inicijativu Udruženih žena i Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, Dragoljub Davidović, Gradonačelnik Banja Luke je proglasio period od 25. novembra do 10. decembra 2009. godine kao period 16 dana aktivizma protiv rodnog nasilja u Gradu Banja Luka.

Udružene žene Banja Luka će u periodu od 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja protiv žena i 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, organizovati, podržati i aktivno učestovati u brojnim aktivnostima usmjerenim na podizanje svijesti javnosti i vladinih institucija u BiH o problemu nasilja protiv žena u BiH u privatnoj i javnoj sferi.
Od 1992.godine, ovaj period se obilježava od strane aktivistkinja i aktivista širom svijeta kao kampanja 16 dana aktivizma protiv rodnog nasilja. U saradnji sa ženskim organizacijama širom BiH koje djeluju u okviru Ženske mreže Bosne i Hercegovine, Udružene žene Banja Luka su koordinirale pripremu zajedničkog kalendara aktivnosti za 16 Dana aktivizma u BiH u 2009, koji se nalazi u prilogu.

Na 25. novembar 2009. godine, u 10:30 časova, predstavnica Udruženih žena Banja Luka će učestvovati na doručku sa novinarima na temu "16 dana aktivizma protiv rodnog nasilja u BiH u 2009. godini - borba protiv nasilja protiv žena", koji organizuje Helsinški parlament građana Banja Luka, u okviru projekta X-Press. Cilj projekta je senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu kako bi, preko medija, uticale na relevatne institucije da unaprijede javne politike prema ovim kategorijama stanovništva.

U 12:00 časova, Udružene žene Banja Luka će učestvovati na uličnoj akciji u Banja Luci tokom koje će muškarcima djeliti bijele trake koje simbolišu borbu protiv muškog nasilja protiv žena i djevojčica, informativne letke o kampanji 16 dana aktivizma u BiH u 2009. godini, i podjeliti informacije o aktivnostima Udruženih žena Banja Luka i drugih ženskih organizacija u BiH na spriječavanju nasilja protiv žena.

Iz štampe je izišla publikacija pod nazivom "Finansiranje sigurnih kuća u Bosni i Hercegovini". Ova publikacija kreirana je u okviru projekta "Rodno odgovorno budžetiranje za sigurna skloništa u BiH". U Implementaciji ovog projekta učestvovalo je 10 istraživačica iz 10 ženskih nevladinih organizacija iz BiH prikupljajući neprocjenjive podatke u entitetskim i kantonalnim ministarstvima, opštinama i centrima za socijalni rad.

Završeno istraživanje o percepciji rodnih uloga muškaraca i žena i uticaj stereotipa i predrasuda na nasilje nad ženama i djevojčicama. Istraživanje je provedeno od februara do juna 2009, na uzorku 50 žena i 50 muškaraca, dobi od 16 do 18 godina u pet škola iz pet različitih gradova Republike Srpske. U istraživanju su učestvovali Udružene žene uz konsultativnu i finansijsku pomoć Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene - UNIFEM i u saradnji sa pedagozima i psiholozima koji rade u školama gdje je istraživanje provedeno.

Udružene žene Banja Luka učestvuju u obuci o ostvarivanju uticaja organizacija civilnog društva u BiH na kreiranje budžeta, koja se provodi u okviru Projekta jačanja upravljanja javnim finansijama - SPEM 3. Projekat provodi Ministarstvo finansija BiH, resorna ministarstava i parlamenti u Bosni i Hercegovini, uz finansijsku podršku Ureda Vlade Velike Britanije za međunarodni razvoj (DFID). U prilogu se nalazi bilten Projekta za septembar 2009.

27. oktobar 2009.

Nevladine organizacije Helsinški parlament građana i Udružene žene Banja Luka uputile su danas protesno pismo ministru spoljnih poslova Švedske Karlu Biltu, zamjeniku državne sekretarke SAD Džejmsu Stajnbergu i visokom predstavniku u BiH Valentinu Incku zbog neuključivanja žena u pregovore o ustavnim promjenama u BiH.

U nastavku je tekst protesnog pisma koje je otišlo na adrese međunarodnih zvaničnika:

P R O T E S T

Zabrinute dosadašnjim tokom butmirskih pregovora, te podsjećajući da istinske demokratije nema bez ravnopravnog učešća žena, Udružene žene i Helsinški parlament građana, zajedno sa učesnicama Okruglog stola na kojem je 23.oktobra u Banjoj Luci inicirano formiranje Regionalne ženske mreže, zahtijevaju od međunarodnih predstavnika i domaćih lidera da u nastavak pregovora o ustavnim promjena u BiH uključe i žene.

Iz svih dosadašnjih pregovaračkih timova koji su, počevši od Dejtonskog mirovnog sporazuma odlučivali o sudbini BiH, žene su bile isključene. Izuzetak nisu ni butmirski pregovori čiji rezultati će uticati na sve građane i građanke BiH.

Učesnice Okruglog stola u Banjoj Luci iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije čudi ponašanje inicijatora butmirskih pregovora, a naročito Karla Bilta, ministra inostranih poslova Švedske, koja trenutno i predsjedava EU. Zemlje članice EU dužne su voditi računa o rodnom balansu u skladu sa rezolucijama, deklaracijama, pravilnicima i mapama puta prilikom donošenja bilo kakvih odluka na nivou EU. Suprotno očekivanjima žena BiH, ali i žena regiona, i ignorišući sve gore navedeno, inicijatori butmirskih pregovora su nastavili praksu ignorisanja i isključivanja žena, iako su bili u mogućnosti da odrede ko će sjediti za pregovaračkim stolom.

Na ovaj način ohrabreni su i domaći političari da nastave sa praksom diskriminacije žena, kršenja domaćih pravnih propisa, prije svega Zakona o ravnopravnosti polova BiH i ignorisanja obaveza koje su preuzeli potpisivanjem međunarodnih i regionalnih ugovora.

Za pregovaračkim stolom se moraju naći i žene, koje bi pregovorima mogle dati drugačiji doprinos i usmjeriti ih ka potrebama i interesima običnih građana ove zemlje koji ne mogu živjeti od „principa konstitutivnosti”.

Stoga tražimo od međunarodnih predstavnika da ovaj naš zahtjev uzmu u obzir i ne dozvole da o sudbini građana i građanki BiH odlučuju samo muškarci!

Datum: 04.06.2009.
Za: Vlada Republike Srpske
Cc: Svim medijima

Od: Nada Golubović, Udružene žene Banja Luka, izvršna direktorica

PREDMET: JAVNO SAOPŠTENJE POVODOM NASTAVLJANJA SA RADOM SIGURNE KUĆE-SKLONIŠTA ZA ŽENE I DJECU ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA

Udruženje „Udružene žene“ Banja Luka zahvaljuju se u ime žena i djece žrtava nasilja u porodici Vladi Republike Srpske na brzom reagovanju i ispunjavanju dijela obaveza koje ima prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, a koji propisuje da se: "Sredstva za privremeni smještaj i zbrinjavanje žrtava nasilja u sigurnoj kući obezbjeđuju iz budžeta entiteta do visine od 70% sredstava neophodnih za rad sigurne kuće, a iz budžetā opština i gradova do visine od 30% sredstava neophodnih za rad sigurne kuće".

Nadamo se da će uvjeravanja koje je i javno iznio Ministar finansija, a koji je obavijestio javnost da će na današnjoj sjednici Vlade biti donesena odluka da se sva preostala budžetom RS planirana sredstva za rad Sigurnih kuća, u iznosu do 400.000 KM isplate do kraja juna mjeseca, biti ispoštovana.

Nada Golubović
Izvršna direktorica Udruženja

Datum: 01.06.2009.

Za: Grad Banja Luka, Centar za socijalni rad Banja Luka, Vlada Republike Srpske, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Vlade Republike Srpske, Sigurna kuća Modriča, Sigurna kuća Prijedor, Cc: Svim medijima

Od: Nada Golubović, Udružene žene Banja Luka, izvršna direktorica

PREDMET: JAVNO SAOPŠTENJE POVODOM PRIVREMENOG OBUSTAVLJANJA RADA SIGURNE KUĆE-SKLONIŠTA ZA ŽENE I DJECU ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA

Udruženje „Udružene žene“ Banja Luka će dana 01. juna 2009. godine privremeno zatvoriti Sigurnu kuću - sklonište za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja usljed nemogućnosti daljeg finansiranja za tekuće funkcionisanje i obezbjeđenja uslova za zadovoljenje elementarnih potreba, hrane i higijene. Direktna posljedica privremenog obustavljanja rada je izlazak 18 osoba iz različitih gradova Republike Srpske, koje trenutno borave u Sigurnoj kući, i to osam žena i desetoro djece, uzrasta od 1,5 do 17 godina.
Unatoč pravnim propisima, između ostalih Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji propisuje da se: "Sredstva za privremeni smještaj i zbrinjavanje žrtava nasilja u sigurnoj kući obezbjeđuju iz budžeta entiteta do visine od 70% sredstava neophodnih za rad sigurne kuće, a iz budžetā opština i gradova do visine od 30% sredstava neophodnih za rad sigurne kuće", zbog neispunjavanja istih prisiljene smo, nadano se privremeno, zatvoriti Sigurnu kuću.
Naša uporna insistiranja prema Vladi RS nisu ispunila očekivanja, tako da nam do današnjeg dana nisu uplaćena Budžetom planirana sredstva. Obrazloženja od strane resornog Ministarstva variraju od pozivanja na nedovoljno punjenje budžeta usljed globalne ekonomske krize do isticanja prioritetnijih kategorija koje trebaju pomoć. Jedina sredstva koja su u toku ove godine izdvojena za Sigurnu kuću su ona koja su uplaćana od Grada Banja Luka na ime dijela preuzetih obaveza lokalne zajednice za zbrinjavanje žena i djece koje su preživjele nasilje. Zahvaljujući tim sredstvima, u visini od 18 000 KM, uspjele smo da pokrijemo osnovne potrebe žena i djece žrtava nasilja u porodici do današnjeg dana.
Sigurna kuća će dana 01. juna 2009. godine privremeno prestati sa radom do momenta ispunjavanja obaveza Vlade RS prema ženama i djeci koji su preživjeli nasilje u porodici i uplate planiranih i propisanih sredstava za njihov boravak u Sigurnoj kući.

Nada Golubović
izvršna direktorica Udruženja

Svojom jučerašnjom skandaloznom izjavom da je Balkanska tradicija da se žene tuku ako ne slušaju, delegat Muharem Serbezovski, predsjednik Komisije za ljudska prava u Parlamentu FBiH, izazvao je naše opšte zaprepaštenje i zgražavanje.

Nevladine organizacije najoštrije protestuju zbog izjave delegata Serbezovskog kojom se odobrava nasilje nad ženama jer je dio folklora balkanskih naroda.

Nadopustivo je da predstavnik građana i građanki te predsjednik Komisije za ljudska prava javno ističe ovakav stav za parlamentarnom govornicom te je dodatno zabrinjavajuće da i drugi predstavnici smatraju ovakav istup „simpatičnim“!!!! Šta više, njegov kolega Zoran Budimlić u svom istupu poredi žene sa neposlušnom i razmaženom djecom!

Zahtijevamo da Parlament FBiH najoštrije osudi ovakve stavove i tražimo hitnu smjenu Muharema Serbezovskog sa mjesta predsjednika Komisije za ljudska prava. Zahtjevamo da vlasti zaštite naše pravo na dostojanstvo i život bez nasilja!

U periodu od 1. januara do 31. decembra 2008. godine, 3 predstavnice i 1 predstavnik „Udruženih žena“ Banja Luka su učestvovali 234 intervencije Mobilnog tima. Najveći broj slučajeva nasilja je prijavljen iz porodica koje žive u gradu i to u 65.45 % slučajeva.
Tokom 234 intervencije Mobilnog tima za pomoć i podršku žrtvama nasilja u porodici u Banja Luci u 2008. godini, utvrđeno je da su počinioci nasilja bili dominantno muškarci - 226 (ili 97.6%), dok su samo 8 žena (ili 2.4%) registrovane kao počiniteljice nasilja u porodici.
Najveći broj žrtava prepoznalo je nasilje u porodici kao kombinovane sve oblike i to u 61.5% slučajeva. Drugo po redu je prepoznato fizičko nasilje i to u 14.1% slučajeva.
Tim za pomoć i podršku žrtvama porodičnog nasilja (Mobilni tim) Banja Luka je formiran na osnovu Protokola za pomoć i podršku žrtvama porodičnog nasilja koji je potpisan u junu 2007. godine od strane Administrativne službe Grada Banja Luka, Centra za socijalni rad Banja Luka, Centra javne bezbjednosti Banja Luka i nevladine organizacije „Udružene žene“ Banja Luka.
Tim je formiran sa ciljem trenutne i efikasne zaštite žrtava nasilja u porodici i poduzimanja adekvatnih mjera trenutne zaštite žrtava i neophodnih radnji za pokretanje sudskog postupka prema počiniocima nasilja u porodici.

Izvještaj o radu tima za pomoć i podršku žrtvama porodičnog nasilja Banja Luka
(mobilni tim) 2008. godina

U periodu od 01. januara do 31. decembra 2008. godine u Sigurnoj kući Banja Luka je boravilo 70 osoba, od toga 34 žene i 36 djece. Taj broj predstavlja tendenciju porasta broja osoba u Sigurnoj kući koje su preživjele nasilje za gotovo 50% u odnosu na isti period protekle godine.
Pored korisnica koje su dolazile sa teritorije grada Banja Luka, u Sigurnoj kući Banja Luka su boravile i korisnice sa područja Laktaša, Kotor Varoši, Gradiške, Kneževa, Zvornika, Čelinca, Srpca, Ribnika, Mrkonjić Grada, te jedna osoba iz Subotice, koja je državljanka Republike Srbije. U jednom slučaju je u saradnji sa policijom i nadležnom tužiteljicom u Sigurnoj kući određen vremenski period provela maloljetna djevojka, žrtva trgovine ljudima.
Najveći procenat od 55% žena pripada kategoriji dugogodišnjih žrtava porodičnog nasilja u periodu dužem od 10 godina, dok je 30% korisnica nasilju bilo izloženo nekoliko mjeseci. U 35% slučajeva korisnice su nasilje prijavljivale nakon par mjeseci nasilne torture od strane svojih zlostavljača.
Za više informacija, pogledajte kompletan Izvještaj o radu Sigurne kuće Banja Luka za 2008 godinu.

24. november 2008. godine

U okviru Kampanje 16. dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja u 2008. godini, koja se u Bosni i Hercegovini sprovodi pod sloganom "Zaustavite nasilje protiv žena - primjenite zakone - kaznite počinioce!, Udružene žene Banja Luka i Helsinški parlament građana Banja Luka su uputile Otvoreno pismo Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vladi Republike Srpske, Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Odboru jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske, Gender centru Vlade Republike Srpske i medijima.

Otvoreno pismo sadrži zahtjeve za prepoznavanje osoba koje su preživjele nasilje u porodici kao korisnica socijalne zaštite i prepoznavanje sigurnih kuća za žene žrtve nasilja u porodici kao institucija socijalne zaštite u Nacrtu Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske, koji je utvrđen na 98. sjednici Vlade Republike Srpske.
Otvoreno pismo

24. novembar 2008. godine

Strana 1 Strana 2
Međunarodna kampanja "16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" je pokrenuta od strane Centra za globano žensko liderstvo 1991. godine. Od tada, preko 2000 organizacija iz 154 zemlje je dalo svoj doprinos u Kampanji. Učesnici/ce Kampanje obilježavaju datume između 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i 10. decembra - Međunarodnog dana ljudskih prava, kako bi simbolično povezali/le nasilje protiv žena i ljudska prava i kako bi naglasili/le da takvo nasilje predstavlja kršenje ljudskih prava.

Period od 16 dana takođe obuhvata druge važne datume, uključujući 29. novembar - Međunarodni dan braniteljica ljudskih prava, 1. decembar - Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a, i 6. decembar - koji predstavlja godišnjicu masakra u Montrealu.

Ove godine, tema međunarodne kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja je "Ljudska prava za žene - ljudska prava za sve!". Kampanja takođe ovilježava 60tu godišnjicu od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Mreža ženskih nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini je ove godine napravila zajednički kalendar aktivnosti u okviru Kampanje. Kampanja 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini se sprovodi pod zajedničkim sloganom "Zaustavite nasilje protiv žena - primjenite zakone - kaznite počinioce!"
Kalendar Kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja

23. oktobar 2008. godine

Besplatan SOS telefon
U cilju podrške kampanji „Porodica bez nasilja“ u kompaniji m:tel odlučili smo da od 1. decembra 2008. godine omogućimo besplatne pozive na broj 1264, odnosno uslugu SOS telefon, namijenjenu žrtvama nasilja u porodici.

Podsticanje kvalitetnijeg života u našem društvu i svestrano podupiranje humanitarnog rada, ostvarenje je misije i temeljnih principa naše kompanije, što se očituje i kroz podršku akciji „Porodica bez nasilja“, koju su pokrenuli Vlada Republike Srpske i „Gender Centar“.

Slogan kampanje „Nasilje prema bližnjima je zločin“ ujedno je i ukazivanje na sve veću prisutnost ovog problema u našem društvu, što pokazuju i statistički podaci praćenja poziva SOS telefona, od njegovog osnivanja 2005. godine do danas. S ciljem preventivnog djelovanja i sprečavanja nasilja u porodici, te pružanja pomoći žrtvama nasilja, a najčešće su to žene i djeca, udružile su se sve relevantne institucije, kojima se pridružila i kompanija m:tel. (Izvor m:tel)

10. oktobar 2008. godine

Lindsey Korver i Marion van der Bent – Meesters iz Nizozemske, pripadnice EUFOR-a, LOT Mrkonjić Grad su učestovale u 17. Večernjakovom Zagreb maratonu koji je održan 5. oktobra 2008. godine kako bi pomogle u prikupljanju sredstava za popravku poda i nabavku neophodnih sredstava za žene i djecu korisnice/ke Sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja u Banja Luci.

Lindsey i Marion su učestvovale u maratonu sa ličnom porukom „Žene trče za žene“ (Women Run For Women) noseći majice sa natpisima zaustavimo nasilje u porodici i logom Udruženih žena Banja Luka. Uspjele su prikupiti 4612,61 KM koje su donirale za Sigurnu kuću Banja Luka.

Udružene žene Banja Luka se zahvaljuju Lindsey i Marion na inicijativi, podršci i prikupljenoj pomoći.

3. oktobar 2008. godine

U periodu od 1. oktobra 2007. do 1. oktobra 2008. godine, Udružene žene Banja Luka su učestovale u realizaciji projekta „Monitoring i analiza provedbe Kriterija za školske nazive i obilježja“ u saradnji sa Fondacijom lokalne demokratije iz Sarajeva (kao organizacijom nositeljicom projekta) i organizacijama „Vesta“ iz Tuzle i „Terca“ iz Mostara (kao partnerskim organizacijama). Projekat je realizovan uz podršku Evropske unije. Opšti cilj projekta je bila podrška stvaranju preduslova za samoodrživi povratak i reintegraciju manjinskih povratnika u lokalnu zajednicu, kroz zadovoljenje posebnih potreba i prava djece manjinskih povratnika.

Specifični ciljevi projekta su:

Monitoring provedbe dijela Privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika koji se odnosi na implementaciju Kriterija za nazive i simbole škola i školske manifestacije koje nisu u skladu sa postavljenim kriterijima;

-Mapiranje škola koje svojim nazivom, simbolima i školskim manifestacijama razdvajaju djecu po nacionalnoj pripadnosti i time doprinose ksenofobičnoj praksi, odnosno škola koje su propustile da postupe po kriterijima;

- Upoznavanje građana i građanki i vladinih institucija sa rezultatima monitoringa;

- Pokretanje kampanje za uklanjanje neprimjerenih naziva škola, školskih simbola i objekata koji doprinose stvaranju ksenofobičnog okruženja;

- Smanjenje broja škola koje nisu prilagodile nazive i obilježja kriterijima.

Realizacija projekta predstavlja doprinos promociji održivog povratka, što je jedno od ključnih programskih područja djelovanja Udruženih žena Banja Luka, kao i zaštiti prava manjina, jačanju socijalnog i ekonomskog položaja povratnika/ca i njihovoj reintegraciji u lokalnu zajednicu.

Završni izvještaj/rezulate monitoringa provedbe Kriterija za školske nazive i obilježja možete preuzeti pod linkom publikacije.

25.septembar 2008. godine

"Udružene žene" oštro osuđuju nasilje izvršeno nad učesnicima/učesnicama

Queer festivala

Udružene žene Banja Luka najoštrije osuđuje nasilje učinjeno nad učesnicima/ učesnicama «Prvog Queer festivala» u Sarajevu. Udružene žene zahtijevaju od nadležnih institucija da pokrenu postupak protiv odgovornih lica koja su učestvovala u nasilju, kao i onih medija i političara koji su svojim izjavama i podgrijavali atmosferu za nasilje.

Jučerašnji događaji u Sarajevu, pored grubog kršenja ljudskih prava, pokazuje nizak stepen tolerancije u Bosni i Hercegovini, prema svemu što je različito i drugačije. Osim toga ovim se iskazuje i nepoštivanje Ustava i zakona ove zemlje koji propisuju zabranu svake vrste diskriminacije, pa i one na osnovu pola i seksulane orijentacije.

12. avgust 2008. godine

Počela izborna kampanja "Ženu za promjenu"

Mreža šesnaest ženskih nevladinih organizacija Bosne i Hercegovine počinje kampanju „Ženu za promjenu“ sa ciljem veće vidljivosti žena u izbornoj kampanji i povećanje podrške birača kandidatkinjama na predstojećim lokalnim izborima. U toku kampanje biće postavljena 32 bilborda, distribuiran veliki broj plakata i letaka širom BiH, organizovane radio i televizijske emisije, te u dvadesetak gradova BiH organizovane po dvije ulične kampanje razgovora sa građankama i građanima o potrebi učešća većeg broja žena u procesima odlučivanja. Kampanja će se provoditi u periodu izborne kampanje u septembru 2008. godine. Mrežu ženskih nevladinih organizacija BiH čine udruženja: „Most“ Višegrad, „Žena BiH“ Mostar, „Duvanjke“ Tomislavgrad, „Žene sa Une“ Bihać, „Žene ženama“ i „Cure“, Sarajevo, „Centar za pravnu pomoć ženama“ Zenica, „Ženski centar“ Trebinje, „Horizonti“ Tuzla, „Forum žena“ Bratunac, „Sanus“ Prijedor, „Žena i porodica“ Gradiška, „Budućnost“ Modriča, „Lara“ Bijeljina, „Udružene žene“ i „Helsinški parlament građana“ Banja Luka. Radio Jingle

Banja Luka, 18. jun 2008. godine

U Banjaluci je u organizaciji nevladine organizacije Udružene žene u periodu od 11. do 13. juna 2008 održana radionica pod nazivom „Jednaka zastupljenost i slike žena i muškaraca političarki/političara u BiH medijima“. Radionica je realizovana u okviru projekta „Ravnopravnost polova u BiH – Informisano javno mnjenje i rodno sensitivni mediji“ podržanom od strane Evangelischer Entwicklungsdienst - EED Njemačka.
Cilj radionice bio je rodna senzibilizacija medija kako bi u toku predstojeće izborne kampanje dali podjednak prostor kandidatima i kandidatkinjama političkih stranaka da se predstave.
Učesnice i učesnici radionice su dogovorile/i da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH uputi prijedlog za izmjenu Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u izbornoj kampanji kako bi se obezbjedilo ravnopravno učešće kandidata oba pola u predizbornoj kampanji.
Učesnice i učesnici radionice su takođe predložili da se Pravilnik dopuni članom koji bi obavezao političke subjekte da tokom kampanje poštuju i dosljedno provode Izborni zakon BiH, naročito član 4.19 ovog zakona, kao i Zakon o ravnopravnosti polova BiH. Predloženo je i da se svim medijskim kućama pošalje apel da tokom predizobornih predstavljanja vode računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba pola.

Na radionici su učestvovala/le 24 predstavnika/ce političkih stranaka, nevladinih organizacija i medijskih kuća u Bosni i Hercegovini

Banja Luka, 4. januar 2008. godine

Udružene žene Banja Luka su 13. i 14. decembra 2007. godine u Banja Luci organizovale konferenciju "Finansiranje sigurnih kuća u BiH - zakonske prepreke i kako ih riješiti". Učesnice konferencije su bile predstavnice nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine koje u okviru svojih aktivnosti imaju sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja u porodici, predstavnice Gender centara Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske, predstavnice Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, te predstavnice nevladinih organizacija u BiH koje se bave zaštitom ženskih ljudskih prava.

Cilj ove konferencije je bio utvrditi načine i mogućnosti sistemskog finansiranja sigurnih kuća u Bosni i Hercegovini u skladu sa međunarodnim obavezama i domaćim zakonima.

Učesnice konferencije su usvojile slijedeće preporuke:

1. Žrtve nasilja u porodici moraju biti prepoznate važećim Zakonima o socijalnoj zaštiti (entitetskim u Republici Srpskoj i kantonalnim u Federaciji BiH) kao socijalna kategorija, a sigurne kuce kao ustanove socijalne zastite.

2. Izmjenama i dopunama Zakona o zastiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj predvidjeti finansiranje sigurnih kuća na nacin da se 70% tekućih troškova sigurnih kuća finansira iz entitetskog budžeta, a 30% iz budžeta lokalnih zajednica. Izmjenama istog Zakona u Federaciji BiH riješiti problem finansiranja sigurnih kuća istom podjelom troškova (70% - 30%) između kantonalnog i opštinskog nivoa tj. budžeta.

3. Da se Vlade oba Entiteta odrede o minimalnom broju sigurnih kuća koje ce biti finansirane iz javnih budžeta u skladu sa preuzetim medjunarodnim obavezama.

Preporuke su dostavljene Agenciji za ravnopravnost polova BiH, Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti polova Parlamentarne skupstine BiH, Odboru jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske, Komisiji za jednakopravnost polova Parlamenta Federacije BiH, Gender centru Vlade Republike Srpske, Gender centru Vlade Federacije BiH, kantonalnim komisijama za jenakopravnost polova i opstinskim/gradskim komisijama za ravnopravnost polova.

Održavanje ove konferencije je finansijski podrzano od strane Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene - UNIFEM.

Banja Luka, 14. decembar 2007. godine

Udružene žene Banja Luka i Helsinški parlament građana Banja Luka su 5. decembra 2007. godine u Banja Luci organizovale javnu tribinu pod nazivom "Psihološke karakteristike žrtava nasilja u porodici". Nakon izlaganja klinicke psiholoskinje Dijane Djuric o psiholoskim mehanizmima koje zrtva nasilja razvija, poput negiranja problema i samooptuzivanja za situaciju u kojoj se nasla, te oklijevanja prijavljivanja nasilja, kao i konstatacije prisutnih da se Zakon o zastiti od nasilja u porodici nedovoljno primjenjuje i da rad institucija koje stite zrtvu nije dovoljno uskladjen, prisutne/i gradjanke i gradjani su definisale/li sljedeće zaključke i preporuke:

1. Sigurne kuce za žene žrtve nasilja su efikasan mehanizam zastite zrtve u trenutku akutnog nasilja, ali i mjesto za njenu rehabilitaciju i izlazak iz uloge zrtve. Preporuka ekspertske grupe Savjeta Evrope je da bi na svakih 7500 do 10000 stanovnika trebalo da bude objezdjeno jedno mjesto u sigurnoj kuci. Uvazavajuci tesku materijalnu situaciju i finansijske mogucnosti Republike Srpske, zbog koje nije realno ocekivati potpuno finansiranje provodjenja ove preporuke iz javnih budžeta, pozivamo institucije Republike Srpske da osiguraju:

- Da se u izmjenama i dopunama Zakona o zastiti od nasilja u porodici precizira obaveza finansiranja sigurnih kuća tako da se 70% troskova finansira iz entitetskog budžeta, a 30% iz budžeta opština i gradova. Ta sredstva moraju biti uskladjena sa potrebama i dovoljna za potpuno funkcionisanje sigurnih kuća.

- Da se u Republici Srpskoj otvori najmanje pet sklonista koja ce biti finansirana iz budžeta entitetske i lokalne vlasti, i to u regijama u kojima postoje javna tuzilastva: Trebinje, Istocno Sarajevo, Bijeljina, Modrica (regija Doboj) i Banja Luka.

2. Zrtva nasilja u porodici treba da budu prepoznate Zakonom o socijalnoj zastiti Republike Srpske kao socijalna kategorija, a sigurne kuce kao ustanove socijalne zastite, sto ce im osigurati adekvatnu pomoc i podrsku.

3. Kao primjer dobre prakse prepoznate su intervencije "moblinog tima" na podrucju Banja Luke u okviru kojeg je osugirana saradnja policije, Centra za socijalni rad i nevladine organizacije Udružene žene Banja Luka, koji zajedno izlaze na teren, intervenisu na licu mjesta i u mogucnosti su da u slucaju potrebe ponude zrtvi hitan smjestaj u sigurnu kucu.

Javna tribina je organizovana u okviru partnerskog projekta Udruženih žena i Helsinškog parlamenta gradjana Banja Luka Žena Danas", koji se realizuje od 1997. godine uz podrsku Fondacije Kvinna till Kvinna iz Svedske.

Banja Luka, 10. decembar 2007. godine

PREGLED AKTIVNOSTI TOKOM 16 DANA AKTIVIZMA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA U 2007. GODINI

*Aktivnosti Udruženih žena Banja Luka i Helsinškog parlamenta graðana Banja Luka u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama sirom Bosne i Hercegovine

22. novembar 2007. godine - Modrica, Okrugli sto "Finansiranje sigurnih kuća u Republici Srpskoj - zakonske prepreke i kako ih rijesiti", objavljeni prilozi na RTRS i u dnevnim novinama "Glas Srpske" i "Euroblic";

Najava 16 dana aktivizma u jutarnjem programu Radija "UNO" Banja Luka;

23. novembar 2007. godine - Bijeljina, Okrugli sto "Finansiranje sigurnih kuća u Republici Srskoj - zakonske prepreke i kako ih rijesiti";

RTRS Jutarnji program posvecen 16 Dana aktivizma

24. novembar 2007. godine - Dnevne novine "Glas Srpske" i "Euroblic", objavljeni tesktovi "Vise novca za sigurne kuce" i izvjestaj o okruglom stolu u Bijeljini;

TRS - Emisija "Žena Danas", najava 16 Dana aktivizma sa fokusom na nasilje nad ženama;

26. novembar 2007. godine - Okrugli sto "Prevencija nasilja u porodici kroz zakonska rijesenja - rijec sudija i tuzilaca", RTRS - Prilog sa okruglog stola;

28. novembar 2007. godine - Jutarnji program Radija "UNO" Banja Luka - tema nasilje nad ženama;

RTRS Emisija "Info u zizi" - tema 16 Dana aktivizma, nasilje nad ženama, sigurne kuce;

29. novembar 2007. godine - Alternativna televizija Banja Luka - Emisija "Mozaik" - tema nasilje nad ženama;

RTRS Emisija "Banjalucka Panorama" - tema sigurna kuća;

Dnevne novine "Blic" - u Republici Srpskoj potrebno vise sklonista za žene zrtve nasilja;

30. novembar 2007. godine - Banja Luka, Okrugli sto "Finansiranje sigurnih kuća u Republici Srpskoj - zakonske prepreke i kako ih rijesiti", objavljen prilog o okruglom stolu na RTRS;

1. decembar 2007. godine - Postavljeni bilbordi na temu prevencije nasilja nad ženama u 10 gradova Bosne i Hercegovine - Bihac, Visegrad, Zenica, Bijeljina, Sarajevo, Gradiska, Modrica, Tuzla, Trebinje, Mostar i Banja Luka;

5. decembar 2007. godine - Javna tribina "Žena Danas" u Banja Luci na temu "Psiholoski profil zrtava nasilja u porodici";

6. decembar 2007. godine - RTRS, Priog uz dan borbe protiv muskog nasilja nad ženama;

7. decembar 2007. godine - Dnevne novine "Fokus" objavile tekst "Zasto trpiti batine?";

10. decembar 2007. godine - Konferencija za novinare/ke u Banja Luci - Medjunarodni dan ljudskih prava - prezentacija zakonskog okvira za zastitu zrtava nasilja u porodici i prezentacija istrazivanja, sudske prakse i rodno osjetljivog budžetiranja, promocija poster kampanje i ulicna akcija 16 Dana aktivizma - zaustavite nasilje nad ženama - podjela info letaka;

Radio Republike Srpske - Intervju povodom Medjunarodnog dana ljudskih prava, sa fokusom na nalaze Studije o primjeni Zakona o ravnopravnosti polova u BiH u sudskoj praksi;

RTRS Jutarnji program - Kraj akcije 16 Dana aktivizma protiv nasilja nad ženama.

Banja Luka, 4. decembar 2007. godine

Tokom 2007 godine, Udružene žene Banja Luka su sprovele projekat pod nazivom "Inicijativa za uvodjenje rodno osjetljivih budžeta u oblast nasilja u porodici na lokalnom i entitetskom nivou u Bosni i Hercegovini."

Projekat je podrzan od strane UNIFEM-a i Udružene žene Banja Luka su ga sprovele u saradnji sa nevladinim organizacijama Buducnost iz Modrice i Lara iz Bijeljine.

Osnovni cilj projekta je javno zalaganje za sistematsko rijesavanje problema finansiranja sigurnih kuća za žene i djecu žrtve nasilja u porodici u Republici Srpskoj.

U okviru projekta je uradjeno istrazivanje i analiza budžeta cetiri institucije koje se bave socijalnom zastitom u Republici Srpskoj. Rezultati istrazivanja i analiza su objavljeni u knjizi pod nazivom "Mogucnosti i izazovi za uvodjenje rodno osjetljivog budžetiranja u oblast nasilja u porodici na lokalnom i entitetskom nivou u Bosni i Hercegovini."

Knjiga se sastoji iz tri dijela. Prvi dio sadrzi opste podatke o stanju zastite zrtava nasilja u porodici u Republici Srpskoj i potrebi za postojanjem Sigurnih kuća, osnovne podatke o projektu, projektnoj metodologiji i rodno osjetljivom budžetiranju. Na kraju prvog dijela se nalaze sumirani zakljucci i preporuke za unaprijedjenje daljeg rada na zastiti zrtava nasilja u porodici.

U drugom dijelu se nalaze detaljni podaci dobijeni analizom budžeta i rada Ministarstva zdravlja i socijalne zastite Republike Srpske i Centara za socijalni rad Banja Luka, Modrica i Bijeljina. U cilju boljeg razumijevanja konteksta u kome djeluju Ministarstvo i lokalni Centri, kao i pozicije koju u socijalnoj zastiti zauzima briga o zrtvama nasilja u porodici, dat je pregled osnovnih podataka o Entitetu i tri spomenute lokalne zajednice, Ministarstvu i tri Centra za socijalni rad i tri nevladine organizacije koje su sprovele analizu budžeta i imaju kljucnu ulogu u zastiti žrtava nasilja u porodici.

U trecem dijelu se nalazi pregled analiziranih budžeta i upitnik koji je koristen za dobijanje dodatnih informacija o nacinu kreiranja i korisnicima/korisnicama budžeta svih institucija.

Knjigu mozete preuzeti pod linkom publikacije

Banja Luka, 17. juli 2007. godine

Narodna Skupština Republike Srpske

Zakonodavni odbor

Odbor jednakih mogucnosti

Ministarstvo pravde Republike Srpske

Gender Centar Vlade Republike Srpske

U toku je proces donosenja Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici koji je od velikog interesa za sve gradjane/ke Republike Srpske, a posebno za žene i djecu zrtve porodicnog nasilja, koji/e su najcesce zrtve.

Podrzavamo donosenje Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici, ali ne sa odredbom koja nasilje u porodici tretira kao prekrsajno djelo. Smatramo da nasilje u porodici, kao najtezi oblik krsenja ženskih ljudskih prava mora biti sankcionisano kao krivicno djelo.

Na javnoj tribini odrzanoj 16. jula 2007. godine pod nazivom "Koga stiti Zakon o zastiti od nasilja u porodici" u organizaciji Udruženih žena i Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, doneseni su slijedeci zakljucci:

1. Predlazemo da se iz Nacrta Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici brisu oni clanovi kojima se nasilje u porodici tretira i kaznjava u prekrsajnom postupku.

2. Predlazemo da se finansiranje sigurnih kuća za privremeno zbrinjavanje zrtava porodicnog nasilja osigura iz budžeta entiteta sa 90% i budžeta opstina odnosno gradova sa 10%.

3. Predlazemo da smjestaj zrtava u sigurnu kucu vrsi policija i/ili ovlasteni radnik centra za socijalni rad, odnosno organ starateljstva.

4. Predlazemo da se maksimalno trajanje boravka zrtve u sigurnoj kuci u izuzetnim slucajevima produzi za jos tri mjeseca, odnosno do zavrsetka sudskog postupka i izvrsenja rjesenja kojim se pociniocu nasilja izrice zastitna mjera.

i u tom smislu dostavljamo slijedece:

Amandmane na Nacrt Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici

Na clan 2. Nacrta Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici, kako slijedi:

Rijec "tuzilastvo" brise se.

Stav (3) iza rijeci "Nakon prikupljenih dokaza, policija..." brise se: "podnosi zahtjev za pokretanje prekrsajnog postupka nadleznom sudu protiv pocinioca nasilja, a ukoliko postoje osnovi sumnje da pocinjeno nasilje ima obiljezja krivicnog djela nasilja u porodici ili u porodicnoj zajednici", a nakon rijeci "o tome ce bez odlaganja obavjestiti nadlezno tuzilastvo dodaje se: "i podnjeti izvjestaj o pocinjenom krivicnom djelu".

Na clan 4. Nacrta Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici, kako slijedi:

Stav (2) iza rijeci: "bez straha i opasnosti" dodaje se rijec "policija i".

Stav (3) iza rijeci: "iz budžeta" dodaje se rijec "entiteta".

Stav (4) dodaje se: "Izuzetno, trajanje ove mjere moze se produziti jos tri mjeseca, odnosno do zavrsetka sudskog postupka i izvrsenja rjesenja kojim se pociniocu nasilja izrice zastitna mjera".

Na clan 5. Nacrta Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici, kako slijedi:

Brise se stav (1) koji glasi: "U clanu 8. stavu (1), poslije rijeci: "zastitna mjera", brise se tacka i dodaju se rijeci: "i novcana kazna".

Na clan 6. Nacrta Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici, kako slijedi:

Stav (7) umjesto rijeci: "humanitarne organizacije" treba da stoji: "drustveno korisni rad."

Na clan 9. Nacrta Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici, kako slijedi:

U stavu (5) se iza rijeci "najkasnije u roku od" brise rijec "sest" i zamjenjuje se rijeci "tri".

Na clan 10. Nacrta Izmjena i dopuna Zakona o zastiti od nasilja u porodici, kako slijedi:

U clanu 20. brisu se stav (1) i stav (2).

Nada Golubović, Predsjednica, Udružene žene Banja Luka

Lidija Zivanovic, Izvrsna direktorica, Helsinški parlament građana Banja Luka

Banja Luka, 6. juli 2007. godine

Odbor jednakih mogucnosti Narodne skupštine Republike Srpske je na svojoj sjednici održanoj 25. juna 2007. godine u Banja Luci usvojio slijedece zakljucke u vezi sa pitanjem finansiranja sigurnih kuća u Republici Srpskoj:

1. Odbor jednakih mogucnosti Narodne skupstine Republike Srpske podrzava inicijativu za iznalaženjem sistemskog rijesavanja pitanja finansiranja sigurnih kuća u Republici Srpskoj

2. Odbor podrzava prijedlog da se, kao prelazno rijesenje za ovu i narednu godinu, finansiranje sigurnih kuća obezbjedi iz sredstava budžetskih rezervi, odnosno budžeta Republike Srpske, a da se od 2009. godine uspostavi sistem finansiranja iz budžeta lokalnih zajednica i budžeta Republike Srpske srazmjerno broju zrtava porodicnog nasilja koji su evidentirani po pojedinim opštinama

Odbor smatra da nevladine organizacije koje su osnivaci i vlasnici sigurnih kuća trebaju vlastitim angazovanjem preko menadžmenta obezbjediti pokrice dijela troskova rada sigurnih kuća putem donacija i kroz angazovanje timova za volonterski rad u sigurnim kućama

3. Odbor preporucuje Ministarstvu zdravlja i socijalne zastite Republike Srpske da izradi cjenovnik usluga i standarda za smjestaj zrtava nasilja u sigurnim kućama kako bi se sto preciznije utvrdila visina sredstava potrebnih za rad sigurne kuce, a sve u cilju sto kvalitetnijeg i efikasnijeg pruzanja usluga sigurne kuce.

Preporucuje se Ministarstvu da nakon izrade cjenovnika usluga, a u saradnji sa Ministarstvom finansija Republike Srpske, Ministarstvom pravde Republike Srpske i Ministarstvom za porodicu, omladinu i sport Republike Srpske razmotri prijedlog za definisanjem regionalnog pristupa ovom pitanju. Odbor podrzava planirani broj i period izgradnje sigurnih kuća uz sugestiju da se realizacija uskladi sa finansijskim mogucnostima Republike Srpske.

4. Preporucuje se Vladi Republike Srpske, Ministarstvu pravde RS, Ministarstvu socijalne i zdravstvene zastite RS, Ministarstvu za porodicu, omladinu i sport RS i Džender centru Vlade RS da sto prije pristupe izradi srednjorocnog plana za borbu protiv nasilja u porodici.

5. Izvjestaj o provedenom javnom saslusanju dostavice se Kabinetu predsjednika Narodne skupstine Republike Srpske, Ministarstvu prave RS, Ministarstvu zdravlja i socijalne zastite RS, Ministarstvu finansija RS, Ministarstvu za porodicu, omladinu i sport RS, udruženjima građana, ustanovama i ostalim učesnicima rasprave.

6. Odbor jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske ce krajem 2007. godine izvrsiti analizu realizacije usvojenih zakljucaka u vezi sa provedenim javnim saslusanjem o finansiranju sigurnih kuća.

Banja Luka, 11. juni 2007. godine

Udružene žene Banja Luka i Helsinški parlament građana Banja Luka su inicirali potrebu za javno saslusanje pred Odborom jednakih mogucnosti Narodne skupstine Republike Srpske u vezi sa finansiranjem sigurnih kuća za zrtve nasilja u porodici u Republici Srpskoj.

Nakon konsultacija sa Nadom Tesanovic, Podpredsjednicom Narodne skupstine Republike Srpske i Ivkom Ristic, Predsjednicom Odbora jednakih mogucnosti Narodne skupstine Republike Srpske, 30. maja 2007. godine, Nada Golubovic, Predsjednica Udruženih žena Banja Luka je pred clanicama Odbora izlozila nase razloge za odrzavanje javnog saslusanja.

Nasi razlozi i prijedlozi:

1. Broj sigurnih kuća za žrtve nasilja u porodici koje je Republika Srpska u mogucnosti da placa. Trenutno imamo dvije sigurne kuce za koje je Ministarstvo zdravlja i socijalne zastite Republike Srpske izdalo suglasnost za rad. Ove kuce se nalaze u Modrici i Banja Luci.

2. Rasprostranjenost sklonista za žene zrtve nasilja je stvar dobre prakse svake zemlje. Preporuka Ekspertske grupe Savjeta Evrope je da bi trebalo da postoji jedno mjesto u sklonistu na svakih 7500 stanovnika, a minimalno jedno mjesto na 10000 stanovnika. (Savjet Evrope 2000). Evropska mreza WAWE je razvila standarde kvaliteta u sklonistima za žene žrtve nasilja (WAWE 2004)

3. Uvazavajuci tesku materijalnu situaciju i mnogo manje finansijske mogucnosti Republike Srpske, nas prijedlog je da Republika Srpska otvori pet sklonista u narednih pet godina i to u regijama u kojima postoje Javna tuzilastva: Trebinje, Sarajevo, Bijeljina i dvije sigurne kuce koje vec postoje: Modrica (Regija Doboj) i Banja Luka.

4. Predlazemo da se fiksni troskovi sigurnih kuća finansiraju sa nivoa entiteta, a tekuci troskovi smjestaja i boravka korisnica iz sredstava lokalnih zajednica u Republici Srpskoj.

Obrazloženje: Vecina lokalnih zajednica ima veoma malo finansijskih sredstava. Smatramo da bi ovim nacinom finansiranja Republika Srpska postovala preporuke Evropske Unije a lokalne zajednice bi u tom slucaju imale manje troskove po svakoj korisnici sigurne kuce, sto bi rezultiralo boljom zastitom.

Javno saslusanje pred Odborom jednakih mogucnosti je odobreno i zakazano za 18. juni 2007. godine.

Banja Luka, 7. juni 2007. godine

U periodu od aprila do decembra 2007. godine, Udružene žene Banja Luka realizuju projekat "Inicijativa za uvodjenje rodnog budžetiranja u oblasti nasilja u porodici na lokalnom i entitetskom nivou u Bosni i Hercegovini", uz finansijsku podrsku Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene UNIFEM. Ovim projektom se po prvi put uvodi rodno sensitivno budžetiranje u Bosnu i Hercegovinu.

Projekat predvidja tri faze realizacije.

Prva faza obuhvata monitoring tekucih budžeta za 2007. godinu Centara za socijalni rad Banja Luka, Modrica i Bijeljina. U ovim lokalnim zajednicama postoji infrastruktura, odnosno postoje sigurne kuce sklonista za žene i djecu žrtve nasilja u porodici. Osim pomenutih Centara, monitoringom ce biti obuhvacen i budžet Ministarstva za zdravlje i socijalnu zastitu Republike Srpske.

Cilj monitoringa je da dobijemo podatke o tome koliko sredstava lokalne i entitetske vlasti alociraju za muskarce a koliko za žene, te da li su alocirana budžetska sredstva za specificne potrebe žena, misleci prvenstveno na cinjenicu da sigurne kuce nisu finansirane iz budžeta.

Podaci dobijeni ovim monitoringom ce biti objavljeni u posebnoj publikaciji.

U drugoj fazi projekta, Udružene žene Banja Luka ce organizovati tri radionice kako bismo sa dobijenim informacijama upoznali odbornice lokalnih skupstina u gradovima u kojima je vrsen monitoring i poslanice Narodne skupstine Republike Srpske. Cilj radionica je senzibilizacija parlamentarnih zastupnica na lokalnom i entitetskom nivou za problem rodno nesenzitivnog budžetiranja, kao i ukazivanje da drzava treba da preduzme odgovornost za ovu vrstu socijalnih problema.

Kao zavrsna faza projekta, predvidjena je konferencija koja ce okupiti nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini koje imaju sigurne kuce za žene i djecu žrtve nasilja, kako bismo ih upoznale sa nasim modelom lobiranja za ukljucivanje tekucih troskova sigurnih kuća u budžete na lokalnom i entitetskom nivou.

Banja Luka, 6. mart 2007. godine

Udružene žene Banja Luka i Helsinški parlament građana Banja Luka su 20. februara 2007. godine podnijele zahtjeve Agenciji za ravnopravnost polova BiH za ispitivanje krsenja Zakona o ravnopravnosti polova BiH u slucaju:

1. Izdavanja potvrda za imenovanje zamjenika predsjedavajuceg Vijeca ministara BiH, ministara i zamjenika ministara u Vijecu ministara BiH, od strane Centralne izborne komisije BiH;

2. Potvrdjivanja imenovanja zamjenika predsjedavajuceg Vijeca ministara BiH, ministara i zamjenika ministara u Vijecu ministara BiH, od strane Parlamentarne skupstine BiH.

Centralna izborna komisija BiH je na 7. sjednici odrzanoj 31. januara 2007. godine razmatrala i usvojila Odluku o izdavanju potvrda kandidatima za zamjenika predsjedavajuceg Vijeca ministara BiH, ministara i zamjenika ministara u Vijecu ministara BiH, kako slijedi: Vilim Primorac, Mijo Kresic, Safet Halilovic, Slavko Marin, Ana Trisic Babic, Selmo Cikotic, Marina Pendes, Barisa Colak, Niko Grubesic, Sredoje Novic, Tarik Sadovic, Anton Rill, Stanko Sliskovic, Perica Jelecevic, Sven Alkalaj, Dragan Vrankic, Srdjan Arnaut, Slobodan, Puhalac, Fuad Kasumovic i Bozo Ljubic.

U obrazloženju odluke je navedeno da ne postoji zakonska smetnja za obavljanje duznosti ministara i zamjenika ministara u slucaju navedenih kandidata. Centralna izborna komisija BiH je time prekrsila obavezu primjene clana 15. Zakona o ravnopravnosti polova BiH (Sluzbeni list BiH 16/6 od 2003. godine), stav 1. i 3. kako slijedi: Drzavna tijela i tijela lokalne samouprave, upravljacka tijela kompanija, politicke stranke i ostale neprofitne organizacije osigurat ce i promovirati ravnopravnu zastupljenost po osnovu spola u upravljanju u procesu odlucivanja.

Radi ravnopravne zastupljenosti spolova, procenat učešćaa spolova u tijelima vlasti na svim nivoima, ukljucujuci sudsku, zakonodavnu i sudsku vlast, kao i sve ostale javne sluzbe, komisije i odbore, ukljucujuci i ucesce u tijelima koja predstavljaju drzavu na medjunarodnom nivou, u pravilu ce odrazavati ravnopravnu zastupljenost spolova."

Smatramo da je Centralna izborna komisija BiH selektivno primjenila vazece zakone u Bosni i Hercegovini i da je u ovom slucaju bila duzna uskratiti potvrdu kandidatima, s obzirom da predložena lista kandidata ni priblizno ne odrazava ravnopravnu zastupljenost spolova i zauzeti stav da postoji zakonska smetnja za izdavanje potvrde.

Predstavnicki dom Parlamentarne skupstine BiH, je na 3. sjednici odrzanoj 9. februara 2007. godine razmatrao i usvojio Odluku o potvrdjivanju mandata za zamjenika predsjedavajuceg Vijeca ministara BiH, ministre i zamjenike ministara u Vijecu ministara BiH za gore navedene kandidate. Predstavnicki dom Parlamentarne skupstine BiH je time prekrsio obavezu primjene clana 15. Zakona o ravnopravnosti polova BiH, stav 1. i 3, koji su gore navedeni.

Smatramo da je Predstavnicki dom Parlamentarne skupstine BiH u ovom slucaju bio duzan odbiti da potvrdi imenovanja, s obzirom da predložena lista kandidata za Vijece ministara BiH nije ni priblizno odrazavala ravnopravnu zastupljenost po osnovu spola, te zauzeti stav da postoji zakonska smetnja za potvrdu imenovanja.

Od Agencije za ravnopravnost polova BiH smo trazili da u oba slucaja inicira sudski postupak protiv obje navedene institucije, pred stvarno i mjesno nadleznim sudom u BiH, zbog krsenja Zakona o ravnopravnosti polova BiH.

Udružene žene Banja Luka i Helsinški parlament građana Banja Luka su i prije ovog koraka upozorile navedene institucije da bi ovakvim odlukama prekrsile Zakon o ravnopravnosti polova BiH. Kako su se Centralna izborna komisija BiH i Predstavnicki dom Parlamentarne skupstine BiH oglusili na ovu cinjenicu, ne preostaje nam nista drugo nego da u ovom i drugim slucajevima trazimo zastitu od strane institucionalnih mehanizama za ravnopravnost polova na drzavnom nivou i pravosudnih institucija.

Banja Luka, 5. mart 2007. godine

U periodu od novembra 2006. godine do juna 2007. godine, Udružene žene Banja Luka realizuju projekat "Prevencija trgovine ljudima u srednjim skolama u Sjeverozapadnoj BiH" uz finansijsku podrsku CRS, kancelarije u BiH.

Projekat se realizuje u 6 srednjih skola u 6 opstina sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine - Srednjoj strucnoj i tehnickoj skoli Gradiska, Skolskom centru Petar Kocic Srbac, Medicinsko tehnoloskoj i gradjevinskoj skoli Prijedor, Mjesovitoj srednjoj skoli Nikola Tesla Kozarska Dubica, Srednjoj strucnoj skoli Kostajnica i Gimnaziji u Novom Gradu.

Cilj projekta je edukacija srednjoskolaca i srednjoskolki o problemu trgovine ljudima, posebno o njenim pojavnim oblicima u bosni i Hercegovini, kako bismo dali svoj doprinos sprijecavanju trgovine ljudima, posebno mladim osobama. Radionce vode Lana Jajcevic, pravnica Udruzenih zena Banja Luka i Boris Ivanovic, nacelnik regionalne kancelarije Drzavne agencije za bezbjednost i zastitu BiH (SIPA).

Na ovaj nacin, Udružene žene Banja Luka unaprijedjuju saradnju sa drzavnim institucijama koje se bave problemom trgovine ljudima. Od pocetka projektnih aktivnosti pa do kraja februara 2007. godine, odrzali smo 3 radionice u srednjim skolama u Gradisci, Srpcu i Prijedoru.

Na svakoj radionici ucestvuje 16 ucenika i ucenica srednjih skola i njihovi pedagozi i pedagoginje. Radionice se organizuju u cilju stvaranja mogucnosti za vrsnjacku edukaciju u narednom periodu o problemu trgovine ljudima. Svaka skola koja je ukljucena u projektne aktivnosti je primila 450 primjeraka stripa o trgovini ljudima u BiH, koji predstavljaju 5 karakteristicnih situacija koje potencijalno mogu dovesti do trgovine ljudima, a u kojima se ucenici i ucenice mogu naci u svakodnevnom zivotu.

U periodu od naredna tri mjeseca, Udružene žene Banja Luka ce organizovati i preostale radionice u pomenutim srednjim skolama u Kostajnici, Novom Gradu i Kozarskoj Dubici. Kao zavrsna aktivnost projekta, planirana je javna tribina sa predstavnicama i predstavnicima nevladinih organizacija i vladinih institucija, kako bi zajednicki definisali sljedece korake i konkretne aktivnosti u cilju unaprijedjenja prevencije trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, kao i unaprijedili saradnju nevladinog i vladinog sektora u BiH u radu na prevenciji ovog problema.

Banja Luka, 12. feburar 2007. godine

Nakon devet godina lobiranja i javnog zalaganja, Udružene žene Banja Luka su uspijele obezbjediti inicijalnu finansijsku podrsku za tekuce troskove sigurne kuce/sklonista za zmžene i djecu žrtve nasilja u porodici u Banja Luci. Od ponedeljka, 12. februara 2007. godine, sigurna kuća je otvorena i spremna da pruzi skloniste za žene i djecu zrtve nasilja u porodici, zahvaljujuci finansijskoj podrsci Gradske uprave Banja Luka i Centra za socijalni rad Banja Luka.

Osoblje sigurne kuce cine cetiri medicinske sestre, psihologinja, socijalna radnica i domacica. Korisnice sigurne kuce ce takodje imati pristup besplatnoj pravnoj pomoci i savjetovalistu. Centar javne sigurnosti Banja Luka je pristao obezbjediti zastitu putem redovnih policijskih obilazaka i patrola, kao i hitnim izlaskom na teren u slucaju potrebe za intervencijom po pozivu osoblja.

SOS telefoni za žene i djecu zrtve nasilja na kratkom broju 1264 i 051 458 851 ostaju u funkciji svaki radni dan u periodu od 8:00 do 21:00 i vikendom od 17:00 do 21:00.

Banja Luka, 8. februar 2007. godine

DOPRINOS KAMPANJI 16 DANA AKTIVIZMA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA U 2006 GODINI - UDRUŽENE ŽENE BANJA LUKA

Kao i predhodnih godina, Udružene žene Banja Luka svojim aktivnostima na lokalnom nivou podrzavaju globalnu kampanju 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama.
Iako kampanja zvanicno pocinje 25. novembra, na Medjunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, sa nasim aktivnostima u okviru ove kampanje poceli/le smo 15. novembra sa postavljanjem bilborda na ulicama grada Banja Luka.

Na ovaj nacin smo gradjanima/kama Banja Luke najavili/le predstojecu kampanju, te podsjetili/le ih na broj SOS telefona i sigurnu kucu za žene i djecu zrtve nasilja u porodici. Bilbord kampanja trajace do 15. decembra 2006 godine.

Tokom trajanja ove akcije uz bilbord kampanju imamo i plakat i letak kampanju sa ciljem promocije SOS telefona i sigurne kuce za žene i djecu žrtve nasilja koja ce uskoro biti otvorena u Banja Luci.

Ovogodisnja letak kampanja teritorijalno pokriva citavu Bosni i Hercegovinu, kao podrska kampanjama koje provode nase prijateljice u partnerskim nevladinim ogranizacijama sirom BiH i kako bi zajednicki uticale na podizanje javne svijesti o sveprisutnom problemu nasilja nad ženama u nasem drustvu.

U tom smislu smo i dizajnirali/le letak tako da sadrzi sve potrebne informacije i SOS telefone koji su korisni svim gradjanima/kama u cijeloj BiH.

Zvanican pocetak nase kampanje oznacila je konferencija za novinare, koja je 25.11. odrzana u Medjunarodnom press centru u Banja Luci. Ovu priiku iskoristile smo kako bi prisutne novinare/ke i javnost upoznali sa kampanjom i ovogodisnjim aktivnostima na sprjecavanju nasilja u porodici.

Posebno mjesto na ovoj konferenciji za novinare zauzeli su podaci o primljenim pozivima na SOS telefon za zrtve nasilja u toku 2006 godine, te aktivnosti na otvaranju sigurne kuce sklonista za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja u gradu Banja Luka.

Ovim putem novinarima/kama su se obratile clanice naseg ugruženja Nada Golubovic, Amela Basic i Aleksandra Radeta-Stegic, te Ljiljana Radovanovic ispred Administrativne sluzbe Grada Banja Luka, dajuci, na taj nacin, svoju podrsku nasim akvnostima pristupajuci problemu nasilja u porodici kao drustvenom, a ne privatnom, sto smatramo posebnim uspjehom.

Pregled aktivnosti Udruženih žena Banja Luka u okviru Kampanje 16 Dana aktivizma protiv nasilja nad ženama:

1. decembar 2006 - Na svijetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a, na poziv Asocijacije za seksualno i reproduktivno zgravlje iz Sarajeva ukljucicemo se u akciju podizanja javne svijesti o ovom problemu.

6. decembar 2006 - Na dan borbe protiv muskog nasilja organizovacemo javnu tribinu na temu "Diskriminacija žena i ljudska prava - od lokalnog do globalnog problema" sa uvodnicarima/kama Snjezanom Savić, eksperticom za ljudska prava i Nikolom Doronticem, predstavnikom Centra za socijalni rad Banja Luka.

7. decembar 2006 - Organizovacemo okrugli sto na temu "Diskriminacija i marginalizacija žena u politici" kao jednom od znacajnih polja društvenog života gdje su svakodnevno prisutna krsenja ženskih ljudskih prava.

NOVOSTI

Banja Luka, 8. februar 2007. godine

DOPRINOS KAMPANJI 16 DANA AKTIVIZMA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA U 2006 GODINI - UDRUŽENE ŽENE BANJA LUKA